Računi za plin, struju, lož ulje ili drva rastu kako temperature padaju, jer je održavanje ugodne topline u domu visoki prioritet. Stoga smo sigurni da bez obzira imate li kuću za odmor na moru ili stan u kontinentalnoj Hrvatskoj, svakako želite potrošiti manje na račune za grijanje.
Grijanje na klima uređaj postalo je vrlo popularna tema posljednjih godina. Energetska kriza i poskupljenja tradicionalnih energenata (plina, lož ulja, pa čak i peleta i drva) potaknuli su mnoge da razmotre grijanje na struju. Posebice uz pomoć inverterskih klima uređaja.
Klimatizacijski uređaji spominjali su se isključivo uz hlađenje ljeti, no današnje klime s toplinskom pumpom mogu učinkovito grijati prostor i pri niskim zimskim temperaturama.
Učinkovitost klima uređaja za grijanje
Kako jedna “klima” zapravo grije prostor? Klima uređaj u režimu grijanja radi na principu toplinske pumpe zrak-zrak. To znači da izvlači toplinsku energiju iz vanjskog zraka (čak i kad je hladan) i prenosi ju u unutarnji prostor s pomoću rashladnog fluida i kompresora.
Pritom troši električnu energiju, ali učinak je višestruko veći od utrošene struje. Moderni inverterski klima uređaji izrazito su energetski učinkoviti. Primjerice, za svaki utrošeni 1 kW električne energije, kvalitetna inverter klima može proizvesti 3 do 4 kW toplinske energije. Drugim riječima, COP (koeficijent učinkovitosti) može biti 300-400%, što je daleko iznad 100% koliko je maksimum kod klasičnih električnih grijalica ili radijatora.
U praksi, to znači da grijanje na klimu troši i do 3-4 puta manje struje za istu toplinu u odnosu na, primjerice, termopeć ili uljni radijator.
Još jedna prednost je što inverter tehnologija prilagođava rad kompresora potrebama. Kada se približi zadana temperatura, klima smanjuje snagu i tako dodatno smanjuje potrošnju održavajući temperaturu uz minimalni utrošak.
Stariji tipovi klima (on/off modeli bez invertera) radili su manje učinkovito, trošeći približno 1 kWh struje za 1 kWh topline, pa se s pravom smatralo da grijanje na struju (u što spada i takva klima) najskuplje grijanje. No, s novijim inverter klimama situacija se promijenila.
Važno je napomenuti da učinkovitost klima uređaja opada na vrlo niskim temperaturama. Toplinska pumpa ima teži posao izvlačenja topline iz zraka kada je vani, primjerice, -10 °C ili -15 °C. Tada COP pada (možda na 2 ili niže), pa i potrošnja poraste. Zato proizvođači uz modele navode do koje vanjske temperature mogu učinkovito grijati (npr. do -15°C, -20°C itd.).
Također, klima se u jako hladnim uvjetima mora povremeno zaustaviti radi odleđivanja vanjske jedinice (režim defrost), što na kratko prekida grijanje u prostoriji. Kvalitetni uređaji dizajnirani za grijanje imaju unaprijeđene komponente kako bi radili stabilno zimi.
Koliko je isplativo grijanje na klimu?
Isplativost grijanja na klimu ovisi o nekoliko faktora:
- cijeni struje, cijeni alternativnih energenata (plin, drva, lož ulje, toplana),
- klimi odnosno području gdje se nalazite,
- te načinu korištenja (grijete li cijeli stan ili samo jednu prostoriju, cijeli dan ili povremeno).
U podnebljima s umjerenim zimama (primorje, Dalmacija) klima uređaj se često pokaže kao ekonomski vrlo isplativo rješenje. Razlog je što vanjske temperature rijetko idu ekstremno nisko, pa klima radi u povoljnim uvjetima s visokim COP-om.
Također, mnoge kuće u priobalju nemaju infrastrukturu za plin, pa im je izbor uglavnom između struje i drva. Tu inverterska klima odnosi pobjedu po praktičnosti i često cijeni.
Stručnjaci navode da u Dalmaciji klima može biti glavni način grijanja jer vanjske temperature rijetko dugo budu ispod nule. U kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje su zime oštrije, slika je malo drugačija.
Ako nemate uveden plin niti gradsko grijanje, tada je klima opet najpovoljnija opcija (jer je struja na otvorenom tržištu imala reguliranu ili relativno stabilnu cijenu u posljednje vrijeme, dok su drva i peleti poskupjeli). Iako, u posljednjih deset godina nije bilo prevelikih minusa u Slavoniji kao što je znalo nekad biti.
No, ako već imate sustav centralnog grijanja na plin ili ste priključeni na HEP toplinarstvo (gradsku toplanu), isplativost korištenja klime za grijanje može biti upitna.
Kućanstvo koje ima kombi-bojler na plin za grijanje prostora i tople vode, grijanje na klimu nije u potpunosti isplativo. Ako bi prešli na klimu za prostor, toplu vodu bi morali grijati električno ili i dalje na plin.
Također, za one spojene na gradsku toplanu (centralno grijanje) cijena toplinske energije je znatno niža od cijene struje po kWh, pa se tim korisnicima većinom ne isplati grijati na klimu. Jednostavno rečeno: tamo gdje je plin ili toplana jeftina, klima neće uštedjeti novac.
Ipak, postoji scenarij gdje i plinaši mogu profitirati od klime:
prijelazna razdoblja jeseni i proljeća. Mnogi tada oklijevaju upaliti cijeli sustav centralnog grijanja, jer još nije toliko hladno.
U tim mjesecima klima u dnevnom boravku može biti spas. Jeftino zagrijati prostoriju u jutarnjim i večernjim satima, bez paljenja čitavog sustava i kotla. Umjesto da upalite sustav za centralno grijanje za cijeli stan, možete jednom klimatizacijskom jedinicom grijati samo onaj prostor gdje boravite, i tako izbjeći gubitke energije u cijevima i drugim sobama. Tada je klima itekako isplativa.
Za konkretniju sliku, pogledajmo usporedbu okvirnih troškova različitih vrsta grijanja (primjer prosječnog stana/kuće):
Navedene vrijednosti su okvirne i mogu varirati ovisno o stvarnoj izolaciji objekta, klimatskoj zoni, navikama grijanja te promjenama cijena energenata. Cilj je dati usporedni uvid u troškove za različite načine grijanja u prosječnim uvjetima. Stvarni troškovi grijanja pojedinog kućanstva mogu odstupati.
Grijanje na klimu (inverterska, 3.5 kW)
Oko 15-35 € mjesečno za prosječan stan (ovisno grijete li jednu ili više prostorija klima uređajima). Konkretno, računica jednog manjeg stana kaže ~15,7 € mjesečno za jednu klimu koja radi 12h dnevno. Ako imate dvije klime, ~31 €; tri klime za cijeli veći stan ili kuću, ~47 € mjesečno.
Ovo su računice pri umjerenoj zimskoj klimi i cijeni struje od oko 0,07 €/kWh. U težim uvjetima (mnogo hladnih dana) trošak može biti viši, ali i dalje ostaje konkurentan.
Grijanje na plin (etažno)
Oko 100-145 € mjesečno za stan ~60-80 m2 u sezoni grijanja. Npr. proračun za jedno kućanstvo s plinom dao je ~109 € mjesečno bez PDV-a (cca 136 € s PDV-om) tijekom zime. Ovo uključuje i potrošnju plina za toplu vodu i kuhanje.
Naravno, cijena plina može varirati (regulirana je za kućanstva do određenog datuma), ali generalno je plin dosad bio jeftiniji po kWh od struje. No potrebno ga je više (COP plinskog kotla je max ~0.9 odnosno 90%).
Gradsko grijanje (toplana)
U gradovima koji imaju toplanu (Zagreb, Velika Gorica, Zaprešić, Sisak, Osijek...), prosječan račun za grijanje stana može biti 50-80 € mjesečno (ovisi o kvadraturi i tarifi).
To je obično najjeftiniji oblik grijanja po kWh za krajnjeg korisnika, pa prelazak na klimu ovdje uglavnom nije isplativ. Eventualno opet kao dopuna u periodima kad toplana još ne grije (listopad ili travanj).
Električne grijalice (tzv. grijanje na struju bez toplinske pumpe)
Ako biste se grijali klasičnim električnim uređajima (konvektorima, uljnim radijatorima, grijačima), trošak bi bio višestruko veći od klime. Za istu toplinu trebate 3-4x više struje. Primjer izračuna: soba 20 m2 zahtijeva ~2 kW topline.
Klima to postiže s <1 kW potrošnje (cca 0,70 kn/sat ili ~0,09 €/sat), dok bi električni radijator 2 kW trošio 2 kW svaki sat (~0,18 €/sat).
Na bazi 8 sati dnevno to je razlika između ~€0,72 (klima) i €1,44 (radijator) dnevno. Kroz mjesec dana razlike idu i preko 20 €. Osim toga, klima za taj utrošak zagrije prostor brže zahvaljujući ventilatoru.
Pelet i drva
Nekad smatrane jeftinom alternativom, ove vrste ogrjeva poskupjele su posljednjih godina. Procjene pokazuju da grijanje prosječne kuće na pelete može koštati i ~285 € mjesečno (ako jedna sezona troši ~4 tone peleta po ~500 € za tonu).
Grijanje na drva, ako usporedimo, može ispasti jeftinije. Za ~10 m3 drva (koliko neki potroše u sezoni) trošak je ~650 €, odnosno oko 93 € mjesečno.
Međutim, tu treba uračunati i komfor:
- klima radi pritiskom na gumb,
- dok drva i pelete treba nabaviti, skladištiti, ložiti i čistiti pepeo. Mnogima je ta pogodnost jednako važna kao i cijena.
Iz svega navedenog, jasno je da grijanje na klimu može biti vrlo isplativo, ali najviše za one korisnike koji nemaju pristup jeftinijem centralnom grijanju (plinu ili toplani) ili za situacije kada se ciljano grije manji dio prostora.
U idealnim okolnostima, klima je najjeftiniji oblik grijanja po kWh i donosi dodatnu udobnost. No, uvijek treba uzeti u obzir tarife struje, moguće poticaje ili regulacije (npr. subvencije na struju ili cijenu plina), te kvalitetu izolacije doma.
Dobro izoliran stan će manje energije trošiti pa će i uštede s klimom biti veće, dok će u loše izoliranoj kući i klima trošiti puno da nadoknadi gubitke.
Savjeti za odabir klima za grijanje
Ako ste zaključili da bi grijanje na klimu za vas bilo isplativo i praktično, ključno je odabrati pravi uređaj. Nisu sve klime jednake što se tiče učinkovitosti grijanja, posebno pri niskim temperaturama.
Obratite pažnju na sljedeće faktore:
Odgovarajuća snaga (kapacitet grijanja)
Koja klima za koju kvadraturu? U pravilu se uzima oko 50-60 W po m2 prostora, no to ovisi i o visini stropa, izolaciji i stolariji.
- 1 kW = 1,000 W
- Manji uređaji (npr. 2.5 kW) dovoljni su za prostorije do ~25 m2;
- 3.5 kW modeli pokrivaju 30-40 m2,
- dok su za veće open-space prostore ili manje kuće potrebne jedinice od 5 kW i jače.
Uvijek je bolje imati malu rezervu snage da klima ne mora raditi u maksimumu non-stop u najhladnijim danima.
Energetski razred
Birajte uređaje barem A+ ili A++ razreda za grijanje, a idealno A+++. Visok energetski razred znači bolji omjer potrošnje i učinka. Najbolje klime na tržištu (A+++) imaju vrlo visoke SEER/SCOP koeficijente i pružit će maksimalnu uštedu energije kroz godinu.
Radna temperatura
Provjerite do koje minimalne vanjske temperature klima može efikasno grijati. Standardni modeli često su deklarirani do -7 °C ili -10 °C, neki do -15 °C, a posebne “nordijske” klime (namijenjene hladnijim područjima) rade i na -22 °C ili -25 °C.
Ako živite u gorskom području ili općenito gdje se zimi spušta ispod -10 °C, isplati se uzeti model s proširenim rasponom grijanja. Često takvi modeli imaju ugrađene dodatne grijače i napredniji sustav odleđivanja.
Grijač vanjske jedinice
Ova značajka direktno je povezana s prethodnom točkom. Neke klime posjeduju električni grijač u vanjskoj jedinici (tzv. grijač kadice kondenzata). On služi da spriječi zaleđivanje vanjske jedinice i nakupljanje leda ispod nje tijekom rada na niskim temperaturama.
Prednost je višestruka:
- povećava se efikasnost rada klime zimi, jer se brže odleđuje i manje pauzira;
- produžuje se vijek uređaja (manje naprezanja zbog leda)
- i smanjuje rizik od oštećenja lopatica ventilatora ili izmjenjivača zbog nakupljenog leda.
Razina buke
Za one koji će klimu koristiti u spavaćoj sobi ili općenito dok borave u tišini, važan je tih rad. Razina buke unutarnje jedinice ispod 30 dB(A) na najtišem modu smatra se vrlo tihom (otprilike šapat). Inverter klime su općenito tiše od starih on/off, ali svejedno postoje razlike među modelima.
Dodatne funkcije
Mnoge nove klime dolaze s korisnim dodatcima:
- Wi-Fi upravljanje (da možete putem mobitela paliti/gasiti i podešavati na daljinu),
timeri, - leep modovi,
- ionizatori,
- pročistači zraka (HEPA filteri),
- čak UV lampe za sterilizaciju kod premium modela.
Dodatne funkcije nisu presudne za grijanje, ali mogu podići komfor korištenja i vrijednost uređaja.
Klime za grijanje - preporučeni modeli
Kao primjer kvalitetnih klima uređaja osmišljenih i za zahtjevno grijanje izdvajamo Hisense Wings Comfort liniju uređaja, konkretno dva modela klima za grijanje različite snage:
Hisense klima za grijanje i hlađenje KB35MR0BG/AS35MR0EW
- zidna klima inverterska snage 3,3 kW (hlađenje 3,2 kW).
- raspon rada u modu grijanja: do -20 °C vanjske temperature.
- Energetski razred A++ (hlađenje) / A+ (grijanje). Idealan za grijanje stana ili etaže ~30-35 m2.
- iOS i Android mobilna aplikacija
Hisense klima za grijanje i hlađenje KB50XS1GG/AS50XS1EW
- snage 5,0 kW (hlađenje 5,0 kW).
- efikasan do -20 °C vani,
- energetski razred A++/A+,
- može grijati veći prostor od ~50 m2 ili više prostorija pri otvorenom tlocrtnom rasporedu.
Oba navedena modela imaju nekoliko značajki koje ih izdvajaju kao odličan izbor za grijanje na klimu.
Hisense Wings Comfort klima uređaji
Hisense klima uređaji za cjelogodišnje korištenje, kako za hlađenje ljeti, tako i za grijanje zimi. Modernog dizajna i naprednih funkcija spadaju među modele prilagođene za učinkovito grijanje prostora i pri niskim zimskim temperaturama.
Mogu se povezati putem mobilne aplikacije pa tako možete uključiti/isključiti klimu, promijeniti temperaturu ili provjeriti status na daljinu što je idealno za kuće za odmor ili apartmane.
Grijanje vanjske jedinice
Ugrađeni grijači sprječavaju zaleđivanje vanjskog dijela klima uređaja tijekom hladnih dana. Ova značajka omogućuje klimi pouzdan rad i kada je vani debeli minus, što je ključno za kontinentalne krajeve.
Hotel Mode funkcija
Poseban način rada namijenjen prije svega vlasnicima apartmana i turističkih smještaja. Hotel Mode omogućuje da se klima uređaj programira ili zaključa na određene postavke.
Primjerice, da vaši gosti u apartmanu ne mogu postaviti prenisku temperaturu hlađenja ili previsoku temperaturu grijanja. Ograničava se kontinuirani rad ili osigurava da se klima ugasi kada gosti izađu iz apartmana (uz sustav kartice ili senzora).
Ova opcija sprječava potencijalne zlouporabe klime od strane korisnika (npr. ostavljanje klime uključenom cijeli dan pri otvorenim prozorima). Time štedi energiju i čuva uređaj od nepotrebnog trošenja.
Za kućanstva ova funkcija može poslužiti ako želite, recimo, ograničiti djeci raspon temperature ili osigurati da se klima sama isključi nakon određenog vremena noću.
Uz navedene, ovi Hisense klima uređaji posjeduju i druge napredne funkcije kao što su:
- "I FEEL" senzor,
- 4D auto-swing (automatsko okomito i vodoravno zakretanje lamela za bolju distribuciju zraka),
- razne filtracije zraka (plazma ionizator, aktivni ugljen, višestruki filteri),
- te opcionalno Wi-Fi upravljanje.
Sve to ih čini vrlo konkurentnima na tržištu klima uređaja za cjelogodišnje korištenje.
Za kraj...
Grijanje na klimu je ozbiljna alternativa tradicionalnim sistemima grijanja, pogotovo u kontekstu rasta cijena energenata i potrebe za energetski učinkovitim rješenjima.
U područjima s blažom zimom i u objektima gdje nema jeftinijeg centralnog grijanja, inverter klima može pružiti toplinu uz značajnu uštedu. Čak i drugdje, klime su izvrsne kao dopunski izvor grijanja u danima kada nije isplativo paliti puni sustav. Brzo zagriju ključne prostorije uz minimalnu potrošnju.
Važno je pravilno dimenzionirati i odabrati uređaj, redovito održavati opremu i pametno njome upravljati (umjerene postavke, eco-mode, zatvaranje prostora koji se ne grije itd.).
Na pitanje “koliko je grijanje na klimu isplativo? Odgovor glasi: može biti vrlo isplativo, čak najisplativije, ali primjenjivost ovisi o vašim konkretnim okolnostima.
