Kolačići: Izbor je vaš

Na našim internetskim stranicama koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Klikom na gumb 'Prihvati' suglasni ste s primanjem kolačića i slažete se s time da ste pročitali i razumijete izjavu o Privatnosti podataka (dostupna na gumbu 'Saznaj više'). Ova stranica koristi kolačiće. Jedan ili više kolačića koje koristimo je bitno kako bi dijelovi ove web stranice djelovali i već su postavljeni. Možete izbrisati i blokirati sve kolačiće s ove web stranice, ali dijelovi web stranice neće raditi. Da biste saznali više o kolačićima koji se koriste na ovoj web stranici i kako izbrisati kolačiće, pogledajte naša Pravila privatnosti klikom na Saznaj više

Košarica
Nemate artikala u vašoj košarici.

Koja klima za koju kvadraturu?

Koja klima za koju kvadraturu?

Najbolji klima uređaji su i za hlađenje i za grijanje, a većina novih inverter klima uređaja na tržištu danas je dizajnirana za obje funkcije.

Osim toga, potrebno je odabrati ispravan uređaj s obzirom na kvadraturu i orijentaciju prostora. Klima uređaj koji može raditi dugo u srednjem opterećenju, ne preslab da se “muči”, i ne prejak da “gasi i pali” svako malo.

U tekstu ispod, smo vam pripremili više o prednostima i nedostacima za grijanje na klimu te koja klima je najbolja za koju kvadraturu?

Grijanje prostora klima uređajem ima niz prednosti u odnosu na klasične sustave poput centralnog grijanja na plin ili električnih grijalica.

 

Koje su prednosti grijanja na klimu?

 

Visoka energetska učinkovitost

Kao što smo istaknuli u prethodnom članku, klima troši znatno manje energije za istu količinu topline. Za 1 kW struje dobivate i do 4 kW grijanja što čini klimu jednim od najisplativijih rješenja za grijanje. Zahvaljujući toj učinkovitosti, direktni troškovi grijanja mogu biti manji nego kod grijanja na plin ili drva, ovisno o cijenama energenata.

 

Niži troškovi grijanja

Ako cijena kilovatsata struje nije zanemariva, ukupni račun za grijanje na klimu često ispadne povoljniji. Primjerice, inverter klima od 3,5 kW koja radi oko 12 sati dnevno potrošit će približno 0,5 € dnevno struje, što je oko 15 € mjesečno za održavanje topline u jednoj manjoj prostoriji. Ovisno o veličini te prostorije troškovi će biti viši ili niži.

Nasuprot tome, grijanje na plin za prosječno kućanstvo (etažni sustav za stan, uključujući toplu vodu) lako premaši 130 € mjesečno zimi, dok grijanje na pelete može doseći i preko 200 € mjesečno. Takve usporedbe pokazuju zašto mnogi smatraju da je grijanje na klimu najjeftinije grijanje danas.

 

Brzo postizanje ugode

Klima uređaj počinje ispuhivati topli zrak već nekoliko minuta nakon uključivanja. Za razliku od podnog grijanja ili radijatora koji trebaju dulje da zagriju prostor (ili zagriju medij pa tek onda prostoriju), klima toplinom direktno ispuhuje u prostor, što omogućuje vrlo brzo zagrijavanje prostorije.

Mnogi korisnici ističu da im je dovoljno 15-20 minuta rada klime da ujutro podignu temperaturu u dnevnom boravku na ugodnu razinu.

 

Dva u jedan - grijanje i hlađenje

Jedan uređaj služi za obje namjene. Investicijom u kvalitetnu klimu, riješili ste i ljetno hlađenje i zimsko grijanje prostora. To može biti isplativo i praktično jer nema potrebe za posebnim pećima, radijatorima ili drugim klima sustavima.

Također, moderni klima uređaji imaju i funkcije filtriranja i odvlaživanja zraka, čime poboljšavaju kvalitetu zraka u domu tijekom cijele godine.


Jednostavna instalacija i održavanje

Ugradnja split sistem klime ne zahtijeva radikalne građevinske zahvate kao npr. ugradnja centralnog grijanja (cijevi, radijatori, dimnjak za bojlere na plin ili peć na drva). Potrebna je samo vanjska i unutarnja jedinica povezane cijevima, što se postavlja u jednom danu.

Održavanje se uglavnom svodi na redovito čišćenje filtera i povremeni servis (kontrola rashladnog plina, čišćenje izmjenjivača) - značajno jednostavnije nego npr. čišćenje dimnjaka ili skladištenje ogrjeva.


Ekološka prihvatljivost

Za razliku od kotlova na fosilna goriva (plin, lož ulje) ili peći na drva, klima uređaj ne emitira CO2 ni dimne plinove u prostoru ili neposrednoj okolini.
Naravno, ukupna ekologija ovisi o izvoru električne energije, ali kako se elektroenergetska mreža dekarbonizira (obnovljivi izvori, hidro i sl.), tako i grijanje na klimu postaje “čišći” izbor. Za mnoge koji brinu o okolišu, to je dodatni plus.


Prilagodljivost različitim prostorima

Klima uređaji dolaze u raznim kapacitetima i oblicima. Za manje stanove može biti dovoljna jedna zidna jedinica u dnevnom prostoru, dok se za veće kuće mogu postaviti multi-split sustavi (više unutarnjih jedinica na jednu vanjsku) ili više neovisnih klima.

Time se praktično može pokriti grijanje cijelog objekta. Za specifične potrebe postoje i prijenosne klime, ali treba napomenuti da one nisu učinkovite za grijanje većih prostora (više služe kao dopunsko grijalo za manje prostorije u iznimnim situacijama).

 

Nedostaci grijanja na klimu

Naravno, grijanje na klimu nije savršeno rješenje za svaku situaciju. Evo nekih nedostataka i ograničenja na koja treba obratiti pažnju:

 

Smanjena učinkovitost pri niskim temperaturama

Već spomenuto, no vrijedi naglasiti - kad vanjske temperature padnu ispod -5 °C, a osobito ispod -10 °C, većina starijih klima uređaja gubi dio učinkovitosti. To znači da će trošiti više struje da bi održala zadanu temperaturu, a kod ekstremne hladnoće (npr. -15 °C ili -20 °C) pojedini modeli možda neće moći održati ugodnu toplinu u prostoru.

Zato u kontinentalnim područjima s vrlo hladnim zimama klimu ponekad nije moguće koristiti kao jedini izvor grijanja u najhladnijim danima – ili je potrebno imati uređaj premostivog kapaciteta (specijalne „nordic“ klime koje rade i na -25 °C) ili imati alternativu za ekstremne uvjete.

 

Ovisnost o električnoj energiji

Klima uređaj radi na struju, stoga u slučaju nestanka struje ona odmah prestaje s radom. Kod klasičnih sustava grijanja na plin, kratkotrajan nestanak struje obično neće ugasiti sustav (plinski bojler ima pilot plamen ili baterijsko paljenje, peći na drva svakako rade).
Dakle, ako živite u području s čestim nestancima struje, imajte plan za takve situacije (generator, ili barem neki alternativni grijač za nuždu).

 

Neujednačeno grijanje više prostorija

Iskustva korisnika pokazuju da jedna klima uglavnom grije jednu prostoriju vrlo dobro, ali toplina se teško ravnomjerno raspodjeli u druge prostorije stana, osobito ako su vrata zatvorena.

Primjerice, klima u dnevnom boravku može održavati 22 °C u njemu, ali hodnik i spavaće sobe mogu ostati osjetno hladnije. Za cijeli stan potrebno je ili ostaviti vrata otvorena (što nije uvijek praktično) ili imati više klima uređaja u različitim prostorijama.

Također, kupaonica je prostorija koju klima ne može direktno grijati (tamo se obično ne postavlja jedinica), a upravo kupaonica treba biti najtoplija (npr. 23-24 °C). To znači da bi, uz klimu, mnogima i dalje trebao neki dodatni izvor grijanja u kupaonici (npr. električna grijalica ili radijator na centralno ako postoji).

 

Početna investicija

Cijena kvalitetnije inverter klime s montažom može biti veća od cijene običnih električnih grijalica ili klima starije tehnologije koje već posjedujete. Iako se ta investicija kroz uštede isplati za par godina, ipak je potrebno odjednom izdvojiti veći iznos (par stotina do tisuću eura, ovisno o snazi i marki).

Uz to, ako za cijeli dom trebate više uređaja, trošak se množi. S druge strane, ova investicija je i ulaganje u vrijednost nekretnine (ugrađena klimatizacija).

 

Dimenzioniranje i potrebna snaga

Ako klima uređaj nije pravilno odabran prema veličini i izolaciji prostorije, može se dogoditi da ne postiže zadanu temperaturu u najhladnijim danima ili da radi neprekidno pod punim opterećenjem (što može biti bučno i manje trajno za kompresor).

Stoga je bitno kupiti klima uređaj odgovarajuće snage za prostor koji želite grijati. Preslabi klima uređaj će se mučiti i možda neće zagrijati dovoljno, dok je predimenzioniran uređaj skuplji i može kratko ciklirati. O ovome više u nastavku.

 

Koja klima za koju kvadraturu?

Budući da jedan od faktora za odabir klima uređaja za grijanje treba biti kvadratura, odlučili smo vam preporučiti modele s obzirom na snagu. Klime za grijanje:

 

Koja klima za 30 m2?

koja-klima-za-30-m2-kvadrata

Hisense klima CF35YR1FG/CF35YR1FW

Inverterski model snage oko 3,4 kW (nominalno hlađenje 3,4 kW), energetski razred A++ (hlađenje) / A+ (grijanje). Opremljen je Wi-Fi funkcijom za upravljanje te podržava pametne glasovne naredbe.

Ima više naprednih načina rada (npr. turbo i tihi mod od 19 dB) i 4-smjerno automatsko usmjeravanje zraka. Može pouzdano grijati do -15 °C vanjske temperature, što znači da osim ljeti može služiti i za ozbiljno grijanje manjeg prostora tijekom zime.

 

Koja klima za 60 m2?

koja-klima-za-60m2-kvadrata

Hisense klima KB50XS1GG/AS50XS1EW

Inverterski split-sustav snage 5,0 kW (hlađenje i grijanje), energetske učinkovitosti A++/A+ (hlađenje/grijanje).

Odlikuje se širokim radnim rasponom: učinkovito grije prostor i pri vrlo niskoj vanjskoj temperaturi od -20 °C.

Posjeduje i HOTEL MODE način rada za uštedu energije u komercijalnim primjenama. Ostale značajke uključuju automatski režim rada, turbo funkciju te zaštitu od puhanja hladnog zraka u modu grijanja.

S obzirom na visoku snagu i rad na -20 °C s pomoću grijača vanjske jedinice, uređaj je pogodan za ozbiljno grijanje srednje velikih prostorija (60 ili 70 kvadrata)  tijekom zime, uz naravno učinkovito hlađenje ljeti.

 

Koja klima za 100 m2?

koja-klima-za-100m2-kvadrata

Hisense klima CF70BT1FG/CF70BT1FW 

Snažan inverterski model od 6,5 kW nominalne snage, primjeren za približno 90 do 100 m2 (ovisno o izolaciji prostora). Energetski razred hlađenja/grijanja je A++/A+. Opremljena je Wi-Fi funkcijom i podrškom za pametno glasovno upravljanje, ima 4D automatsko usmjeravanje zraka te tihi način rada (snižena razina buke, oko 19 dB). Ugrađen je i turbo način za brzo postizanje željene temperature.

U grijanju može raditi do -15 °C vanjske temperature, što znači da pouzdano grije i pri zimskim hladnoćama. Ovaj model predstavlja dobar izbor za ozbiljno grijanje većeg prostora (od oko 100 kvadrata) tijekom zime, a pruža i snažno hlađenje velike kvadrature u ljetnim mjesecima.

 

Kako uključiti klimu na grijanje?

kako-uključiti-klimu-na-grijanje

Ako se pitate kako prebaciti klimu na grijanje? Postupak je prilično jednostavan:

Potražite tipku Mode (Način rada) ili odgovarajuću ikonu. Najčešće se koriste simboli: “pahuljica” za hlađenje i “sunce” za grijanje. Pritiskom na tu tipku mijenjate mod rada klime.

Na zaslonu daljinskog upravljača pojavit će se simbol sunca ili natpis HEAT. Time ste uključili klimu na grijanje, tj. prebacili je u režim grijanja.

Najbolja temperatura za klimu zimi? Preporučena temperatura za grijanje prostora je oko 21-23 °C radi ravnoteže ugode i uštede. Podesite temperaturu tipkama ▲/▼. Klima će početi puhati topao zrak nakon kratkog vremena (potrebno je par minuta da se kompresor uključi i da se unutarnja jedinica zagrije).

Možete postaviti ventilator na Auto ili željenu brzinu. Usmjerite krilca tako da topli zrak struji prema dolje. Topao zrak se diže, pa će tako bolje ispuniti prostoriju.

Neke klime imaju opciju “Zaštita od hladnog zraka” koja sprječava da ventilator puše dok se izmjenjivač ne zagrije. Time se izbjegava neugodan osjećaj hladnog puhanja pri pokretanju grijanja. Također, možete koristiti timer ili ekonomični režim ako ga uređaj ima, kako bi se klima automatski isključila nakon određena vremena ili radila štedljivije.

Ako klima ne reagira na ove korake, moguće je da vaš uređaj nema funkciju grijanja (rijetko, uglavnom kod vrlo starih ili prijenosnih “hlađenje-only” modela) ili da je došlo do kvara. U tom slučaju konzultirajte upute proizvođača ili servis.

 

Iskustva i praktični savjeti

Većina ističe osjetno niže račune u prijelaznim razdobljima i blagu zimu, kao i zadovoljstvo što se ujutro prostor brzo zagrije. U primorskim krajevima mnogi koriste klimu kao glavni izvor grijanja i smatraju da im ništa drugo ne treba.

S druge strane, u kontinentalnom dijelu dosta ljudi koristi klimu dok temperature ne odu prenisko, a tada ipak imaju spremno centralno grijanje ili peć kao podršku.

Nemojte pretjerivati s previsokim postavkama, nije nužno staviti klimu na 28 °C. Bolje je držati umjerenih 22 °C i pustiti da kontinuirano održava tu temperaturu. Svaki stupanj više povećava potrošnju značajno, a može stvarati i osjećaj suhoga pregrijanog zraka.

 

Za više prostorija, razmislite o višezonskom sistemu:

  • dvije ili tri manje klime strateški postavljene (npr. jedna dnevni boravak, jedna spavaći trakt). Time ćete postići ujednačeniju ugodu.

 

Alternativno, ako imate centralno grijanje, možete kombinirati. Klimu koristite kad je vani iznad nule, a u ledenim danima uključite centralno samo na kratko da dogrije udaljenije sobe ili kupaonicu.

Mnogi se pitaju treba li klima raditi noću. Moderni klima uređaji imaju tihi rad (night mode) koji smanjuje buku i lagano podešava temperaturu tijekom noći.

Možete bez problema ostaviti klimu upaljenu cijelu noć na 20 °C u spavaćoj sobi. Potrošnja će biti mala, a ujutro vas neće dočekati ledena soba.

Ipak, ako volite spavati na hladnijem zraku, možete je programirati da se isključi ili smanji pred jutro.

Za dobar protok toplog zraka i manju potrošnju, filteri moraju biti čisti. Zaprljani filter otežava strujanje zraka pa klima troši više energije da bi gurala zrak kroz začepljene filtere. A više o čišćenju klima uređaja možete pročitati u jednoj od naših prethodnih objava.

Zatvori